Gospodarstvo i financije

Što će se događati sa svjetskim valutama?

2011-06-06T14:37:00.002+02:00

Američki dolar, još uvijek najpoznatija i dominantna valuta modernog svijeta, ima još 15-ak godina života "na visokoj nozi" nakon čega će uslijediti njegov pad. Tako barem prognoziraju stručnjaci Svjetske banke.
Dolaru prijeti jačanje eura i kineskog juana, a do 2025. godine potpuno će izgubiti svoju dominaciju na svjetskom tržištu. Osim toga, vrlo brzi razvoj novih gospodarskih sila svijeta, poput Brazila, Indije, Indonezije, Južne Koreje i Rusije, njihovim će valutama također donijeti vjetar u leđa i značajnu prednost pred do sada nedodirljivim dolarom.
Kako bi pružila podršku rastu svoje ekonomije, Kina će morati internacionalizirati juan, što će ugroziti položaj dolara, ali i eura.
Ukoliko eurozona uspješno nadvlada velike financijske krize pojedinih članica, stručnjaci navode kako će euro značajno ojačati, no to je još uvijek neizvjesno.
Autori studije pod nazivom "Multipolarnost: novo svjetsko gospodarstvo" ističu kako će u budućnosti veliku ulogu imati i pseudovaluta Međunarodnog monetarnog fonda poznata kao specijalna prava vučenja, koja se temelji na dolaru, euru, jenu i funti. Ova će valuta igrati glavnu ulogu u stabilnosti međunarodnog monetarnog sustava jer otklanja moguće rizike u financijskom svijetu uzrokovane promjenom vrijednosti valutnih tečajeva, a koliko su ti rizici opasni i za najobičnije građane vidjeli smo po nedavnom skoku švicarskog franka.

Kada izlazimo iz krize?

2010-11-23T18:54:00.000+01:00

Dok brojni ekonomski stručnjaci tvrde da je MMF nužan i slažu se da je stanje u državi kritično, Željko Lovrinčević tvrdi da je izjava Tricheta koja upozorava na teško stanje upravo to što i je, dakle samo upozorenje. On vjeruje da će Hrvatska uspjeti održati stabilnost tečaja kune, ali ipak smatra da je nužno smanjiti troškove rada.
Broj nezaposlenih prešao je 30o tisuća. Neplaćeni računi prešli su 3o milijarde kuna. Vanjski dug je preko 300 milijardi kuna, što je gotovo izjednačeno s BDP-om. Deficit je skočio sa 8 na 14 milijardi kuna. Ukratko, treba hitno rezati državnu potrošnju.
Boris Cota sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rješenja vidi u smanjivanju rashoda, manjem zaduživanju i što većem broju strukturnih reformi kojima bi se otvorio put povećanju investicija.
Zbog neodlučnosti Vlade u provedbi reformi sve je više zagovornika MMF-a. Jedan od njih je i Guste Santini koji smatra da Hrvatska ima mogućnosti da samostalno rješi probleme, ali objektivno s obzirom na političku situaciju najvjerojatnije ćemo se morati okrenuti MMF-u.
Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako će MMF sigurno doći ukoliko Hrvatska ne bude mogla otplaćivati inozemne dugove. U tom slučaju slijedi najgori scenarij o kojem nećemo ni razmišljati, a kamoli pisati.
Čeka li nas tečaj eura od devet kuna i potpuni financijski slom? O tome je u Dnevniku HTV-a govorio član Ekonomskog instituta, Savjeta HNB-a i savjetnik premijerke Kosor, dr. Željko Lovrinčević.
On je rekao kako će HNB kratkoročno uspjeti održati stabilnost tečaja, ali dodao da su analitičari u pravu kada kažu da mora doći do konsolidiranja javnih financija i smanjenja troška rada u idućih par godina.
U Hrvatskoj je u ovom trenutku moguće smanjiti plaće, mirovine i socjialna davanja da bi se u proračunu stvorila sredstva za investicije. Nijedna ozbiljna politika ne bi smjela niti spominjati nove izdatke koji će povećati proračunske izdatke u narednih nekoliko godina.
Lovrinčević je kazao da će izlazak iz krize biti veoma spor. Rekao je da je riječ o "nekoliko izazovnih godina" za Hrvatsku.
Lovrinčević je posebno istaknuo sustav državnih i javnih poduzeća koje treba racionalizirati. Sustav javnih poduzeća politika mora prestati koristiti za zbrinjavanje kadrova.

Dugovi? Bankrot? Što kaže guverner?

2010-08-23T12:52:00.002+02:00

Rast duga i teško stanje u gospodarstvu nisu promaknuli stranim agencijama. Ugledna CMA grupa Hrvatsku je smjestila na neugodno 16. mjesto ljestvice zemalja prema vjerojatnosti da u idućih pet godina više neće moći vraćati svoje dugove.
Izvješće koje služi za provjeru rizika ulaganja Hrvatsku svrstava u grupu zemalja vrlo visokog rizika. Radi se o CPD rezultatu, koji mjeri vjerojatnost da neka država idućih pet godina neće moći plaćati svoje obveze, a temelji se na kretanju vrijednosti financijskih izvedenica koje investitori kupuju kako bi se osigurali od bankrota. Na vrhu je Venezuela s 58,4 posto izgleda, Grčka je druga s 53 posto, a Argentina treća s 48 posto. Među deset najrizičnijih zemalja nalaze se još tri države EU - Rumunjska (25,5), Letonija (23,6) i Bugarska (22,8). CMA je objavio i listu najmanje rizičnih zemalja. Najsigurnije zemlje su Norveška i Finska, zatim SAD, Danska i Švedska, a Njemačka drži šesto mjesto.
Što o svemu tome misli guverner HNB-a Željko Rohatinski?
"Ne smanji li Vlada proračunsku potrošnju, obrana tečaja više neće imati nikakvog smisla, a situacija u zemlji bit će teža nego sada."
Prema njegovim procjenama euro bi mogao doći na 9 kuna, a to bi razveselilo izvoznike, ali zato uništilo dužnike, kojih je u nas jako puno i duguju jako mnogo.
"Mislim da je realna procjena Rohatinskog da dolazi vrijeme kada se više neće isplatiti braniti tečaj", prokomentirao je za Večernji list Vladimir Gligorov, analitičar bečkog instituta za tranzicijske zemlje.
Slično misli i Gusto Santini: "Stanje je složenije nego što je Rohatinski rekao. Čitam ga kao apel i vapaj Vladi da se usredotoči na reforme."
Guverner također predviđa deficit 50 posto veći od onoga što je najavljivano i zaključuje kako ovako dalje ne ide. Vladi preporučuje hitno rezanje rashoda. Njegove crne prognoze kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!
Hrvatska narodna banka u taj je deficit uračunala i protestirana jamstva za brodogradnju, te povrat duga umirovljenicima. Sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode.
"To dalje tako ne ide. Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska središnja banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage."
Guverner kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio 100 posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. Uz sve to, Hrvatskoj uz rast duga prijeti i loš kreditni rejting, a to donosi više kamate na kredite.

Je li internet riješenje za krizu?

2010-08-16T12:20:00.001+02:00

Kriza, recesija, bankrot, dugovi, banke, financije... Sve sami problemi koji svakodnevno opterećuju tisuće hrvatskih obrtnika i malih kompanija. Što učiniti?
Iskreno, ne znam, ali zato znam da odgovore nikada ne treba prestati tražiti. Na televiziji je nedavno prikazana reportaža o ljudima koji su ostali bez posla, ali nisu odustali, već su se odlučili za promjenu u vlastitom životu. Njihovo riješenje bili su razni tečajevi, prekvalifikacije i stjecanje novih znanja. Da li je nešto slično primjenjivo i na čitave tvrtke? Ne baš na isti način, ali nekakvo unaprijeđivanje poslovanja je svakako nužno.
Jeste li do sada razmišljali o internetu kao rješenju za tešku situaciju u kojoj se nalazite? Skeptični ste? Nemojte biti, jer tu zaista ima nešto. Nemojte sada odmah pomisliti kako će izrada web stranica odmah učiniti da svi vaši problemi nestanu, ali budite uvjereni da će do pozitivnih pomaka doći. Jednostavno mora. U nekoliko godina koliko se bavim ovim poslom nije se dogodila situacija da netko požali ulaganje u web.
Ono što ljudi ne shvaćaju jest da se tu radi o potpuno novom tržištu, na kojem nije bitno ništa osim kvalitete koju nudite i načina nakoji ju prezentirate. Osim ulaganja u samu izradu, nije čak potrebno ni upošljavanje novi ljudi, barem ne u samom početku. Ionako postoji više stotina (malo sam i rekao) web "ordinacija" u kojima radi velik broj stručnih informatičara, pa su šanse da ne uspijete pronaći ono što vam odgovara neznatne.
Što još reći? Ima dosta toga što bi se još moglo nadodati, jer poslovanje na internetu je jedna jako široka tema, ali ne treba sada ići u filozofije. Sve u svemu, može se jedino reći kako je u pogledu isplativosti ulaganje u internet stranicu zasigurno prvi korak ka unaprijeđenju poslovanja i imidža.

Nema nove recesije

2010-07-07T13:27:00.000+02:00

Na mogućnost pojave recesije s dvostrukim dnom čelnik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet kazao je kako to apsolutno isključuje.
O izbijanju nove recesije počelo se nagađati nakon loših prošlotjednih gospodarskih podataka iz vodećih svjetskih gospodarstava, ali da li je moguća nova recesija?
"U potpunosti isključujem takvu mogućnost." - tvrdi Jean-Claude Trichet.
Ipak je upozorio da aktualni rast ne treba uzimati zdravo za gotovo u industrijaliziranom svijetu.
"Važno je da je naša fiskalna politika usmjerena jačanju povjerenja kućanstava, kompanija, štediša i ulagača."
Smatra da mjere štednje koje su poduzele neke od europskih zemalja neće naštetiti oporavku, kao što to sugeriraju neki vodeći ekonomisti i američki dužnosnici, prenosi HRT.
Dionice na tržištima diljem svijeta prošli su tjedan zabilježile goleme gubitke, dok su obveznice jačale zbog rasta zabrinutosti u vezi s globalnim gospodarskim oporavkom nakon najnovijeg niza slabih pokazatelja iz američkog i kineskog gospodarstva.

Hrvatski BDP među najsporijima

2010-01-18T17:24:00.001+01:00

Ugledni časopis Economist je Hrvatsku uvrstio među 20 najgorih zemalja po rastu BDP-a za godinu pred nama. Čini se da lošim vjestima nema kraja...

"Ciklički gospodarski polet u razvijenom svijetu nastavit će se i početkom 2010., osim u istočnoj Europi", prenosi poslovni portal Business.hr. Pojedinačna analiza zemalja koju je obavi Economist Hrvatsku je postavila na ne baš ohrabrujuće 17. mjesto.

Analiza koju je provelo hrvatsko Ministarstvo financija pokazuje pak da će rast ove godine biti pozitivan i iznositi 0,5%, ali dosta ekonomista se ne slaže s takvim predviđanjima. Inače, prva na listi je Litva s padom od 3,5% za 2010. godinu, a slijede Venezuela, Portoriko, Latvija, Irska, Bjelorusija, Barbados, Estonija, Jamaica, Mađarska, Čad, Španjolska, Portugal, Grčka, Malta, Danska, Island te Crna Gora i Švicarska. Zemlja s najbržim rastom bit će Katar sa 24,5%, a slijedi ga još jedan plinski div - Tukmenistan sa 11%.

Stručnjaci tvrde kako će Bliski Istok i Afrika biti najuspješnije gospodarske regije svijeta, a njihov rast poticati će daljnje iskorištavanje resursa i ulaganja u infrastrukturu na tim inače slabo razvijenim područjima. Također, Kina i Indija nastavljaju trend najbrže rastućih velikih gospodarstva.

Hrvatska je u toj cijeloj priči na 63 posto prosječnog europskog BDP-a. Hrvatski BDP po glavi stanovnika, iskazan prema paritetu kupovne moći, prošle je godine dosegnuo tu brojku. Najviši BDP od 276% EU prosjeka ima Luksemburg, druga je Irska sa 135%, treća Nizozemska sa 134, zatim Austrija sa 123, te Danska i Švedska sa 120%, a tek tada slijede Velika Britanija, Finska, Njemačka, Belgija i Francuska. Najbliži prosjeku od velikih europskih zemalja je talijanski BDP sa 102%.

Od naših susjeda i zemalja bliže regije Crna Gora je na 43%, Srbija na 36%, Bosna i Hercegovina na 31% i Albanija na 26%.

Milijarde od Unije

2009-12-02T10:45:00.001+01:00

Europska Unija je pripremila financijski paket prema kojem bi Hrvatska u prve dvije godine nakon ulaska dobila preko 3 i pol milijarde € iz raznih fondova. Riječ je o prijedlogu o kojem će do kraja godine raspravljati države članice.
U dokumentu se polazi od radne pretpostavke da će Hrvatska biti članica od siječnja 2012., naravno pod uvijetom da budu ispunjeni svi uvjeti.
Prijedlog pokriva prve dvije godine članstva jer Unija ima sedmogodišnji financijski okvir (perspektivu), a sadašnja vrijedi do kraja 2013.
U prvoj godini Hrvatska bi mogla povući nešto više od 1,5 milijardi, a u drugoj malo više od 2 milijarde. Najviše sredstava trebalo bi ići za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanje, ali ukupni iznos predviđen za te dvije godine ne mora biti isplaćen unutar tog razdoblja, već se odnosi na projekte koji se mogu odvijati kroz kroz više godina.
Nakon poticanja rasta i zapošljavanja slijede plaćanja poljoprivredi, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo.
Za financiranje investicija u kontrolu vanjskih granica EU namijenjeno je 120 milijuna €, po 60 milijuna godišnje.
Komisija navodi da će financijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun biti ublažen uplatama Hrvatske u proračun. Prema procjenama Hrvatska bi u prvoj godini trebala uplatiti 609 milijuna, a druge 647 milijuna.

Recesija dolazi kraju

2009-10-20T16:25:00.002+02:00

Predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke izjavio je da je najgora recesija u SAD-u od velike depresije 30-ih vjerojatno završila, ali je istovremeno upozorio da će gospodarstvo ostati slabo.
"Čak i iz tehničkog kuta, recesija je vrlo vjerojatno već gotova, no još će se neko vrijeme osjećati da je gospodarstvo vrlo slabo." - rekao je Bernanke u institutu Brookingsu u Washingtonu.
Bernanke je rekao da gospodarstvo sada vjerojatno počinje rasti, ali ne dovoljno da spriječi povećavanje nezaposlenosti.
Izjave čelnika FED-a uslijedile su nakon objave izvještaja o rastu prometa u maloprodaji u kolovozu, i to najvišeg u zadnje tri godine. To je čvrst dokaz gospodarskog oporavka jer domaća potrošnja u BDP-u Sjedinjenih Država sudjeluje sa 70%.
Bernanke je također izrazio uvjerenje da će Kongres poticati promjene financijskog zakonodavstva kako bi se spriječio nastanak krize u budućnosti jer je ova katastrofa bila prevelika da Kongres ne bi djelovao.
Izvor: SEEbiz

Je li gotovo?

2009-09-14T10:03:00.001+02:00

Izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn izjavio je kako će se kriza nastaviti te kako države moraju učiniti više na regulaciji financijskih tržišta.
"Globalna će se kriza nastaviti, unatoč tome što Njemačka i Francuska pokazuju dobre brojke u drugom kvartalu", kazao je Strauss-Kahn.
Pouka koju treba izvući je ta da financijska tržišta zahtjevaju stroža pravila.
Izlazne strategije trebaju postojati no dodaje kako se ne bi složio sa zahtjevima nekih da ih treba primjenjivati već sada.
Strauss-Kahn je također izjavio i kako se nada da će skupina G20 na sastanku u Pittsburghu usvojiti neke odluke koje bi trebale pomoći u okončavanju financijske krize i recesije.

Bank of America najveća!

2009-07-14T14:54:00.002+02:00

Američka Bank of America istisnula je švicarskog bankarskog diva UBS s pozicije vodećeg upravitelja imovinom u svijetu.
Bank of America je 2008. kupio Merrill Lynch i upravlja imovinom od oko 1,500 milijarde dolara dok imovina UBS-a iznosi 1,390 milijardi dolara.
UBS je izgubio milijarde na lošim ulaganjima, te zatražio pomoć vlade i središnje banke. UBS je izgubio i klijente koji su prešli manjim tvrtkama, te ostalim bankama i institucijama.
Američki Citigroup je zauzeo treće mjesto na listi, a slijede Wells Fargo i Credit Suisse.

Rohatinski smatra da nam ne treba MMF

2009-07-07T14:28:00.001+02:00

Unatoč tome što je nakon ostavke Ive Sanadera situacija u Hrvatskoj teška i dio ekonomskih analitičara smatra kako bi već sad trebalo uputiti poziv MMF-u, guverner HNB-a Željko Rohatinski smatra kako to i nije baš nužno ako Vlada pokaže dobru volju da pokrene sve potrebne reforme. Rebalans proračuna nužan je što prije, a s njime i rezanje brojnih državnih troškova. MMF bi bio nužan samo u slučaju da za provođenje reformi zatrebaju financijska sredstva.

Privatizacija brodogradilišta

2009-06-23T19:43:00.003+02:00

Hrvatska se dogovorila s Europskom komisijom o modelu privatizacije svih šest brodogradilišta i može se očekivati objavljivanje natječaja.
"S velikim olakšanjem i zadovoljstvom mogu reći da su pregovori između našeg pregovaračkog tima i povjerenice Europske komisije za tržišno natjecanje Neellie Kroes konačno završili i da Hrvatska uskoro može objaviti natječaj za privatizaciju svih šest brodogradilišta." - izjavio je Damir Polančec.
Kod privatazacije Uljanika 25% dionica bit će ponuđeno zaposlenicima, a za 59,25% dionica početna cijena bit će njihova nominalna vrijednost.
Za Brodosplit, Brodotrogir, 3. Maj i Kraljevicu početna cijena za vlasnički paket bit će jedna kuna. Polančec je rekao da je veliki uspjeh to što je dogovoreno manje rezanje kapaciteta. Na kraju restrukturiranja, ukupni kapacitet bit će 413 tisuća tona, umjesto ranijih 393 tisuće tona.

Hrvatsko-kineski poslovni forum

2009-06-23T19:37:00.001+02:00

U sklopu službenog posjeta predsjednika Kine Hu Jintaoa održan je Hrvatsko-kineski poslovni forum, koji je okupio oko 250 gospodarstvenika iz Kine te više od 200 hrvatskih poduzetnika.
"Mi ćemo s političke strane dati poticaj gospodarstvenicima, a zatim ćemo prepustiti Forum njima i njihovim konkretnim razgovorima. Time smo smjestili u pravi kontekst važnu komponentu naših bilateralnih odnosa." - rekao je tom prigodom predsjednik Mesić.
Gospodarske odnose obilježava stalni porast robne razmjene, ali uz debalans na štetu Hrvatske. U prošloj je godini ukupna robna razmjena iznosila 1,9 milijardi dolara, od čega se na hrvatskih izvoz odnosi tek nešto više od 35 milijuna dolara, a na uvoz iz Kine više od 1,88 milijardi dolara.
S kineske strane postoji interes za ulaganje u Hrvatsku i Hrvatska se prema tome treba postaviti pozitivno, a prilika za kineska ulaganja mogu biti izgradnja nove zračne luke u Zagrebu i luke Ploče.
Kina, kao veliko i značajno gospodarstvo, je u suradnji s vladama ostalih zemalja spremna pomoći u stabilizaciji i obnovi financijskom krizom pogođenog svjetskog gospodarstva. Financijska se kriza odrazila na gospodarsko stanje u cijelom svijetu, pa tako i u Kini, ali ta je zemlja poduzela mjere u cilju stabilizacije i nastavka brzog rasta.
Naime, iako usporen u odnosu na prethodne godine, rast kineskog gospodarstva u prva je tri mjeseca ove godine iznosio značajnih 6,1 posto.

Arapi žele investirati u Rijeku i Hrvatsku

2009-06-22T13:10:00.001+02:00

U prvi službeni posjet Gradu Rijeci stigao je veleposlanik Kuvajta u Hrvatskoj Abdulaziz Abdullah Al-Duai. Uvaženog gosta gradonačelnik je upoznao s opredjeljenjem Rijeke k razvoju urbanog turizma, odnosno mogućnošću ulaganja Kuvajta u razne projekte.
Osobito je istaknuta strateška važnost riječke luke za srednjoeuropske zemlje, te projekte Rijeka Gateway i waterfront, za koje je kuvajtski veleposlanik pokazao interes nakon prezentacije.
Prema riječima Al-Duaija, među zemljama arapskog svijeta postoji interes za ulaganje u Hrvatsku, ali su svjesne prepreka koje se trebaju otkloniti. Tako smatra da treba prvo definirati predmet suradnje, a potom čekati ulazak Hrvatske u EU. Veleposlanik Kuvajta posjetiti će još Pulu i Zagreb.

Rast cijena nafte ukazuje na oporavak gospodarstva

2009-05-26T10:12:00.001+02:00

Najnoviji rast cijena nafte signalizira na rast uvjerenja da je najgore razdoblje gospodarskog usporavanja prošlo.
Cijene nafte porasle na oko 60$ za barel, odražavajući opće poboljšanje globalnih gospodarskih očekivanja, uključujući očekivanje jačanja kineskog rasta. Rast cijena nafte rezultat je očekivanja da će pad potražnje za naftom uskoro doseći dno.
Na sastanku u Rimu su se okupili predstavnici G8 – SAD-a, Japana, Njemačke, Francuske, Britanije, Italije, Kanade i Rusije.
Dvodnevnom sastanku koji završava u ponedjeljak nazočili su i dužnosnici za energetiku gospodarstava u razvoju uključujući Brazil, Kinu, Egipat, Indiju, Saudijsku Arabiju i Južnoafričku Republiku.
Glavna tema bila je potreba za očuvanjem sigurnosti globalne opskrbe, također kao sredstvo poticanja gospodarskog oporavka, kao i pitanje novih čistih tehnologija radi jačanja energetske učinkovitosti i smanjenja stakleničkih plinova.
Sudionicima su iznijete procjene Međunarodne agencije za energetiku (IEA) prema kojima se očekuje pad globalne potrošnje električne energije za 3,5%, prvi pad od kad se nakon Drugog svjetskog rata vode statistike.
Cilj sastanka G8 je definirati zajedničku energetsku strategiju.

Gubitak Istraturista

2009-05-05T16:11:00.002+02:00

Umaška hotelska tvrtka Istraturist prvo je ovogodišnje tromjesečje završila s gubitkom od 41 milijun kuna, što je oko 11% veći gubitak nego u istom razdoblju prošle godine.
Negativan rezultat je planiran zbog sezonalnosti turističke djelatnosti, ali je i po isključenju utjecaja negativnih tečajnih razlika rezultat iz osnovne djelatnosti za 3% viši od lanjskog.
Dodaju i da je ostvareno 2% godišnjeg plana ukupnih noćenja i 3% godišnjeg plana prihoda, i to u hotelima Sol Garden Istra i Sol Umag koji su prilagođeni za cjelogodišnje poslovanje.
U tim je objektima ostvareno 31,700 noćenja uz 14% više prosječne cijene. To je rezultiralo poslovnim prihodima od 11,7 milijuna kuna. Operativni rashodi od 13,9 milijuna kuna za 4% su manji nego lani.

Razgovor s Dragom Jakovčevićem

2009-05-04T12:06:00.001+02:00

O recesiji i posljedicama finanacijske krize u Hrvatskoj Jutarnji List je razgovarao s Dragom Jakovčevićem, bankovim analitičarom i profesorom financija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Izlazi li Hrvatska iz krize?
- Vjerujem da ćemo se do kraja godine više, manje izvući iz nje, što je iznenađujuće. No, ljudi su na ovim prostorima prošli i ratove i stabilizacijske programe, slušali smo da ćemo pasti travu, pa zato i ne čudi naša otpornost i brzo snalaženje. Hrvatska je prošla bolje u krizi nego što je bilo tko od nas očekivao, a postoje već i naznake blagog oporavka i rast optimizma.

Kako ocjenjujete antirecesijske mjere?

- One su dobro osmišljene, ali trebaju zaživjeti i treba ih ubrzano primjenjivati. Treba nastaviti s poticanjem gospodarstva, subvencioniranjem kamata, ali selektivno, jer postoji opasnost da se pomogne i onima koji nisu zaslužili opstati. Veliki su zahtjevi proračuna. Ne može država ispravljati nepravde koji su se dogodile zbog krize tržišta. Država i dalje treba ulagati u infrastrukturne projekte jer time razvija javno dobro. Treba odredili strateške grane. To smo mi davno trebali napraviti. Potrebna nam je i inventura proizvoda koje smo uvozili, a potrebno je onda tu proizvodnju proglasiti proizvodnjom od posebne državne skrbi. Tu šansu treba iskoristiti.

Treba li Hrvatskoj MMF, barem preventivno i za svaki slučaj?

- MMF je napravio niz promašaja tijekom povijesti, a ne znam što je dobro napravio. Bio je financijski policajac koji nikad nije razumio specifičnosti tržišta. Nema razloga da ga se ponovno pozove kada smo ga se jedva riješili. MMF i Svjetska banka trebaju reformu jer su one financijska poluga velikana i moćnika da podjarme male i slabe. Što god oni više kasne s reformama, to će kriza biti dublja jer je to kriza moćnika koji su prije 20 godina nametnuli ovakav oblik kapitalizma koji je katastrofalan, koji je ljudožderski i nemilosrdan.

Mirovinski su fondovi, pored investicijskih, čini se, najviše pogođeni krizom?

- To je kriza upravljanja i doista nam treba reforma reforme. U nadzorne odbore treba postaviti članove fondova, buduće osiguranike, a ne da menadžeri odgovaraju samo vlasnicima. Ja bih dodatno ograničio ulaganja u rizične razrede i smanjio, pa možda čak i isključio ulaganja u dionice. Menadžere fondova bih obvezao da moraju ostvariti prinos koji odgovara godišnjoj stopi inflacije plus jedan posto. Ako to ne ostvare, onda bih im oduzeo pravo upravljanja, napravio smjene uprava i tražio da osnivači nadoknade razliku. Takva bi reforma povećala odgovornost upravljanja tuđom imovinom.

Ova kriza nije dotakla hrvatske banke?

- Banke su s krizom doživjele procvat. U ovoj krizi je došlo do redistribucije povjerenja i od modernih financijskih instrumenata vraćamo se tradicionalnima - depozitima i osiguranjima, i to je dobro. Zahvaljujući ograničenjima HNB-a, kriza je u Hrvatskoj pokazala apsurd da su ekstremiteti zdraviji od srca i mozga, zdravije su kćerke od majki.

No kreditiranje je ipak usporeno?

- Mislim da bi HNB sada mogao potpuno osloboditi i skinuti sva ograničenja za plasmane gospodarstvu. Straha od zagrijavanja sustava nema jer je inflacija ponovno svedena na dva do tri posto, pa to treba iskoristiti za pokretanje gospodarstva. Poznato je da banke ne iniciraju gospodarski ciklus nego mu se priključuju. Zato u ovoj fazi treba koristiti sve kreditne linije koje može osigurati HBOR.

Kriza i EU?

- U koju god zemlju dođem, od onih koje su se posljednje priključile EU, ljudi nisu zadovoljni. Samo su političari zadovoljni s EU. Činjenica je da u ekonomskom smislu EU nije dobro rješenje. Monetarna unija bez nejedinstvenog fiskalnog sustava stvara rascjep u razvoju država. Zato se i EU treba reformirati. Primjer inzistiranja na prodaji hrvatskih brodogradilišta pokazuje da se čelnici EU i dalje ponašaju kao da ova kriza ne postoji i ne shvaćaju da je nastala zbog pogrešnih planova i instrukcija svjetskih moćnika prema malim državama. Oni ne razumiju problem naših brodogradilišta. Oni ne razumiju radno i kapitalno intenzivno, ne razumiju da je za nas brod brend, filozofija, koncepcija i život. To ugasiti znači prekinuti tradiciju.

Izvor: Jutarnji List

Neradna nedjelja i zabrana pušenja

2009-04-29T11:02:00.001+02:00

Sandra Švaljek, predsjednica Ekonomskog vijeća, spas od potpunog sloma vidi u vraćanju radne nedjelje, smanjenju minimalca i "sređivanju" javne nabave. PDV se ne smije povećavati.
"Postoje ideje o povećanju PDV-a. Svim silama moramo izbjeći njegov rast", rekla je Švaljek.
Podsjetila je da u EU postoji inicijativa o smanjivanju stope PDV-a u radno intenzivnim industrijama.
"Da u Hrvatskoj to netko predloži, današnji čelnici fiskalne politike proglasili bi ga nerealnim", napomenula je.
"Porez plati, sveži psa i ne boj se pandura", iskoristila je staru izreku za komentar obrtnica Ana Šerić, rekavši kako se mali obrtnici najviše boje novih poreza i parafiskalnih nameta.
Obrtnici su nekoliko puta istaknuli velika opterećenja u obliku parafiskalnih nameta. Švaljek je komentirala da postoji velika nesređenost u nametima te vrste, ali i da je država nezainteresirana za njihovo sređivanje.
"Nije realno očekivati financijsku pomoć države u nijednom obliku", rekla je Švaljek. Njezine mjere predlažu vraćanje radne nedjelje, smanjenje minimalne plaće sukladno skraćivanju radnog tjedna, uredno podmirivanje obveza javnog sektora, skraćivanje birokratskih procedura i ravnopravan položaj u javnoj nabavi.
"Na javnu nabavu se odnosi gotovo 15 do 16 posto potrošnje u državi", rekla je Švaljek i dodala da su zabrane rada nedjeljom i pušenja donesene u krivo vrijeme.
"Donošenju mjera ne prethode istraživanja utjecaja mjera na ekonomiju i to me ljuti kao istraživača", odlučno je napomenula.
Na prijedlog mjera doktorice Švaljek, obrtnici su odgovorili zahtjevom za urednim podmirivanjem obveza javnog sektora, smanjenjem birokratske strukture i smanjenjem poreznog opterećenja.
Izvor: Net.hr

Ne treba nam MMF

2009-04-27T11:19:00.002+02:00

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske Narodne Banke, kaže da je naš financijski sustav stabilan i da je ključna primjerena fiskalna politika. Stav HNB-a je da nam ne treba stand-by aranžman s MMF-om, prenosi u ponedjeljak američka agencija Bloomberg.
"Prema postojećem službenom stavu hrvatske središnje banke i Vlade, Hrvatska ne treba stand-by aranžman s MMF-om", rekao je Rohatinski u intervjuu za Bloomberg.
"Naš je financijski sustav stabilan i vjerujem da će takav i ostati. Ključno pitanje je primjerena fiskalna politika i mi bismo trebali biti sposobni provoditi takvu politiku."
Bloomberg napominje kako se mnoge zemlje istočne Europe bore s refinanciranjem svojih vanjskih dugova. MMF, koji predvodi napore za ublažavanje krize, pomogao je našim susjedima, Mađarskoj i Srbiji.
"Hrvatska će moći refinancirati svoje inozemne obveze. Nenamireni dug je u prva tri mjeseca ostao nepromijenjen u odnosu na kraj 2008. godine, a 70% toga duga otpada na bankarski sustav i velike kompanije.", kazao je dalje Rohatinski.
"To je sve u stranom vlasništvu, pa je u interesu njihovih kreditora da izbjegnu povlačenje kapitala iz Hrvatske."
"Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će zabilježiti pad od oko četiri posto ove godine, dok će izvoz pasti do 10 posto."
"Dok prodaja u inozemstvu pada, središnja banka mora reducirati deficit platne bilance ograničavajući domaću potražnju."
HNB drži svoju kamatnu stopu na 9% od kraja 2007.
"Glavni problem za hrvatsko gospodarstvo je pad narudžbi u proizvodnji, a ja moram smanjivati deficit platne bilance. Kao kombinaciju tih dvaju faktora, očekujem smanjivanje BDP-a u 2009."

Rast u industriji

2009-04-20T17:34:00.002+02:00

Ukupni promet u hrvatskoj industriji u veljači je bio veći za 9,3 posto u usporedbi s 2008.
U usporedbi s prosječnim mjesečnim prometom u prošloj godini ukupan promet u industriji u veljači ove godine manji je za 1,3 posto, a narudžbe su manje za 0,4 posto.
Na godišnjoj razini narudžbe bilježe rast za 1 posto, a na to je utjecao rast narudžbi kapitalnih proizvoda koje su veće za 41 posto.
Ostale glavne industrijske grupacije zabilježile su pad narudžbi. Tako su narudžbe za intermedijarne proizvode manje za 9,2 posto, za trajne proizvode za široku potrošnju za 56 posto, a za netrajne proizvode za široku potrošnju 56,9 posto.
Ukupne nove narudžbe s domaćeg tržišta u veljači ove godine veće su za 18,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a narudžbe iz inozemstva za 2,8 posto.
Ukupan promet u industriji u veljači je bio 9,3 posto veći nego u veljači lani, na domaćem tržištu za 6,3 posto, a na stranom tržištu za 9,8 posto.
Prema glavnim industrijskim grupacijama, ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda manja je za 4,9 posto, prodaja energije smanjena je za 21,9 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 40,4 posto. Istovremeno, prodaja kapitalnih proizvoda povećana je za 99,1 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,8 posto.
Riječ je o vrlo kolebljivim kratkoročnim pokazateljima jer se narudžbe primaju trenutno u jednome mjesecu i nemaju izražen kontinuitet, osobito ne u slučaju kapitalnih dobara kada je vrijednost narudžbi velika i u mjesecu u kojem se zaprimi bilježi se veliki porast (brodovi, motori, transformatori, vagoni i slično). Pokazatelji novih narudžbi služe isključivo kao pokazatelj moguće buduće proizvodnje i zato su važni s aspekta očekivanog rasta.

Dobrodošli!

2009-04-20T17:10:00.002+02:00

Dobrodošli na gospodarski internet dnevnik "Gospodarstvo i financije".
Naš cilj je omogućiti surferskoj populaciji brzo i jednostavno praćenje kretanja u svjetskom gospodarstvu i Hrvatskoj.
Donosimo vam novosti iz svih gospodarskih grana kako bi vam osigurali bezbrižno poslovanje i napredak. Industrija, nekretnine i turizam... Sve na jednom mjestu!