Što će se događati sa svjetskim valutama?

Američki dolar, još uvijek najpoznatija i dominantna valuta modernog svijeta, ima još 15-ak godina života "na visokoj nozi" nakon čega će uslijediti njegov pad. Tako barem prognoziraju stručnjaci Svjetske banke.
Dolaru prijeti jačanje eura i kineskog juana, a do 2025. godine potpuno će izgubiti svoju dominaciju na svjetskom tržištu. Osim toga, vrlo brzi razvoj novih gospodarskih sila svijeta, poput Brazila, Indije, Indonezije, Južne Koreje i Rusije, njihovim će valutama također donijeti vjetar u leđa i značajnu prednost pred do sada nedodirljivim dolarom.
Kako bi pružila podršku rastu svoje ekonomije, Kina će morati internacionalizirati juan, što će ugroziti položaj dolara, ali i eura.
Ukoliko eurozona uspješno nadvlada velike financijske krize pojedinih članica, stručnjaci navode kako će euro značajno ojačati, no to je još uvijek neizvjesno.
Autori studije pod nazivom "Multipolarnost: novo svjetsko gospodarstvo" ističu kako će u budućnosti veliku ulogu imati i pseudovaluta Međunarodnog monetarnog fonda poznata kao specijalna prava vučenja, koja se temelji na dolaru, euru, jenu i funti. Ova će valuta igrati glavnu ulogu u stabilnosti međunarodnog monetarnog sustava jer otklanja moguće rizike u financijskom svijetu uzrokovane promjenom vrijednosti valutnih tečajeva, a koliko su ti rizici opasni i za najobičnije građane vidjeli smo po nedavnom skoku švicarskog franka.

Kada izlazimo iz krize?

Dok brojni ekonomski stručnjaci tvrde da je MMF nužan i slažu se da je stanje u državi kritično, Željko Lovrinčević tvrdi da je izjava Tricheta koja upozorava na teško stanje upravo to što i je, dakle samo upozorenje. On vjeruje da će Hrvatska uspjeti održati stabilnost tečaja kune, ali ipak smatra da je nužno smanjiti troškove rada.
Broj nezaposlenih prešao je 30o tisuća. Neplaćeni računi prešli su 3o milijarde kuna. Vanjski dug je preko 300 milijardi kuna, što je gotovo izjednačeno s BDP-om. Deficit je skočio sa 8 na 14 milijardi kuna. Ukratko, treba hitno rezati državnu potrošnju.
Boris Cota sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rješenja vidi u smanjivanju rashoda, manjem zaduživanju i što većem broju strukturnih reformi kojima bi se otvorio put povećanju investicija.
Zbog neodlučnosti Vlade u provedbi reformi sve je više zagovornika MMF-a. Jedan od njih je i Guste Santini koji smatra da Hrvatska ima mogućnosti da samostalno rješi probleme, ali objektivno s obzirom na političku situaciju najvjerojatnije ćemo se morati okrenuti MMF-u.
Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako će MMF sigurno doći ukoliko Hrvatska ne bude mogla otplaćivati inozemne dugove. U tom slučaju slijedi najgori scenarij o kojem nećemo ni razmišljati, a kamoli pisati.
Čeka li nas tečaj eura od devet kuna i potpuni financijski slom? O tome je u Dnevniku HTV-a govorio član Ekonomskog instituta, Savjeta HNB-a i savjetnik premijerke Kosor, dr. Željko Lovrinčević.
On je rekao kako će HNB kratkoročno uspjeti održati stabilnost tečaja, ali dodao da su analitičari u pravu kada kažu da mora doći do konsolidiranja javnih financija i smanjenja troška rada u idućih par godina.
U Hrvatskoj je u ovom trenutku moguće smanjiti plaće, mirovine i socjialna davanja da bi se u proračunu stvorila sredstva za investicije. Nijedna ozbiljna politika ne bi smjela niti spominjati nove izdatke koji će povećati proračunske izdatke u narednih nekoliko godina.
Lovrinčević je kazao da će izlazak iz krize biti veoma spor. Rekao je da je riječ o "nekoliko izazovnih godina" za Hrvatsku.
Lovrinčević je posebno istaknuo sustav državnih i javnih poduzeća koje treba racionalizirati. Sustav javnih poduzeća politika mora prestati koristiti za zbrinjavanje kadrova.

Dugovi? Bankrot? Što kaže guverner?

Rast duga i teško stanje u gospodarstvu nisu promaknuli stranim agencijama. Ugledna CMA grupa Hrvatsku je smjestila na neugodno 16. mjesto ljestvice zemalja prema vjerojatnosti da u idućih pet godina više neće moći vraćati svoje dugove.
Izvješće koje služi za provjeru rizika ulaganja Hrvatsku svrstava u grupu zemalja vrlo visokog rizika. Radi se o CPD rezultatu, koji mjeri vjerojatnost da neka država idućih pet godina neće moći plaćati svoje obveze, a temelji se na kretanju vrijednosti financijskih izvedenica koje investitori kupuju kako bi se osigurali od bankrota. Na vrhu je Venezuela s 58,4 posto izgleda, Grčka je druga s 53 posto, a Argentina treća s 48 posto. Među deset najrizičnijih zemalja nalaze se još tri države EU - Rumunjska (25,5), Letonija (23,6) i Bugarska (22,8). CMA je objavio i listu najmanje rizičnih zemalja. Najsigurnije zemlje su Norveška i Finska, zatim SAD, Danska i Švedska, a Njemačka drži šesto mjesto.
Što o svemu tome misli guverner HNB-a Željko Rohatinski?
"Ne smanji li Vlada proračunsku potrošnju, obrana tečaja više neće imati nikakvog smisla, a situacija u zemlji bit će teža nego sada."
Prema njegovim procjenama euro bi mogao doći na 9 kuna, a to bi razveselilo izvoznike, ali zato uništilo dužnike, kojih je u nas jako puno i duguju jako mnogo.
"Mislim da je realna procjena Rohatinskog da dolazi vrijeme kada se više neće isplatiti braniti tečaj", prokomentirao je za Večernji list Vladimir Gligorov, analitičar bečkog instituta za tranzicijske zemlje.
Slično misli i Gusto Santini: "Stanje je složenije nego što je Rohatinski rekao. Čitam ga kao apel i vapaj Vladi da se usredotoči na reforme."
Guverner također predviđa deficit 50 posto veći od onoga što je najavljivano i zaključuje kako ovako dalje ne ide. Vladi preporučuje hitno rezanje rashoda. Njegove crne prognoze kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!
Hrvatska narodna banka u taj je deficit uračunala i protestirana jamstva za brodogradnju, te povrat duga umirovljenicima. Sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode.
"To dalje tako ne ide. Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska središnja banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage."
Guverner kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio 100 posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. Uz sve to, Hrvatskoj uz rast duga prijeti i loš kreditni rejting, a to donosi više kamate na kredite.

Je li internet riješenje za krizu?

Kriza, recesija, bankrot, dugovi, banke, financije... Sve sami problemi koji svakodnevno opterećuju tisuće hrvatskih obrtnika i malih kompanija. Što učiniti?
Iskreno, ne znam, ali zato znam da odgovore nikada ne treba prestati tražiti. Na televiziji je nedavno prikazana reportaža o ljudima koji su ostali bez posla, ali nisu odustali, već su se odlučili za promjenu u vlastitom životu. Njihovo riješenje bili su razni tečajevi, prekvalifikacije i stjecanje novih znanja. Da li je nešto slično primjenjivo i na čitave tvrtke? Ne baš na isti način, ali nekakvo unaprijeđivanje poslovanja je svakako nužno.
Jeste li do sada razmišljali o internetu kao rješenju za tešku situaciju u kojoj se nalazite? Skeptični ste? Nemojte biti, jer tu zaista ima nešto. Nemojte sada odmah pomisliti kako će izrada web stranica odmah učiniti da svi vaši problemi nestanu, ali budite uvjereni da će do pozitivnih pomaka doći. Jednostavno mora. U nekoliko godina koliko se bavim ovim poslom nije se dogodila situacija da netko požali ulaganje u web.
Ono što ljudi ne shvaćaju jest da se tu radi o potpuno novom tržištu, na kojem nije bitno ništa osim kvalitete koju nudite i načina nakoji ju prezentirate. Osim ulaganja u samu izradu, nije čak potrebno ni upošljavanje novi ljudi, barem ne u samom početku. Ionako postoji više stotina (malo sam i rekao) web "ordinacija" u kojima radi velik broj stručnih informatičara, pa su šanse da ne uspijete pronaći ono što vam odgovara neznatne.
Što još reći? Ima dosta toga što bi se još moglo nadodati, jer poslovanje na internetu je jedna jako široka tema, ali ne treba sada ići u filozofije. Sve u svemu, može se jedino reći kako je u pogledu isplativosti ulaganje u internet stranicu zasigurno prvi korak ka unaprijeđenju poslovanja i imidža.

Nema nove recesije

Na mogućnost pojave recesije s dvostrukim dnom čelnik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet kazao je kako to apsolutno isključuje.
O izbijanju nove recesije počelo se nagađati nakon loših prošlotjednih gospodarskih podataka iz vodećih svjetskih gospodarstava, ali da li je moguća nova recesija?
"U potpunosti isključujem takvu mogućnost." - tvrdi Jean-Claude Trichet.
Ipak je upozorio da aktualni rast ne treba uzimati zdravo za gotovo u industrijaliziranom svijetu.
"Važno je da je naša fiskalna politika usmjerena jačanju povjerenja kućanstava, kompanija, štediša i ulagača."
Smatra da mjere štednje koje su poduzele neke od europskih zemalja neće naštetiti oporavku, kao što to sugeriraju neki vodeći ekonomisti i američki dužnosnici, prenosi HRT.
Dionice na tržištima diljem svijeta prošli su tjedan zabilježile goleme gubitke, dok su obveznice jačale zbog rasta zabrinutosti u vezi s globalnim gospodarskim oporavkom nakon najnovijeg niza slabih pokazatelja iz američkog i kineskog gospodarstva.

Hrvatski BDP među najsporijima

Ugledni časopis Economist je Hrvatsku uvrstio među 20 najgorih zemalja po rastu BDP-a za godinu pred nama. Čini se da lošim vjestima nema kraja...

"Ciklički gospodarski polet u razvijenom svijetu nastavit će se i početkom 2010., osim u istočnoj Europi", prenosi poslovni portal Business.hr. Pojedinačna analiza zemalja koju je obavi Economist Hrvatsku je postavila na ne baš ohrabrujuće 17. mjesto.

Analiza koju je provelo hrvatsko Ministarstvo financija pokazuje pak da će rast ove godine biti pozitivan i iznositi 0,5%, ali dosta ekonomista se ne slaže s takvim predviđanjima. Inače, prva na listi je Litva s padom od 3,5% za 2010. godinu, a slijede Venezuela, Portoriko, Latvija, Irska, Bjelorusija, Barbados, Estonija, Jamaica, Mađarska, Čad, Španjolska, Portugal, Grčka, Malta, Danska, Island te Crna Gora i Švicarska. Zemlja s najbržim rastom bit će Katar sa 24,5%, a slijedi ga još jedan plinski div - Tukmenistan sa 11%.

Stručnjaci tvrde kako će Bliski Istok i Afrika biti najuspješnije gospodarske regije svijeta, a njihov rast poticati će daljnje iskorištavanje resursa i ulaganja u infrastrukturu na tim inače slabo razvijenim područjima. Također, Kina i Indija nastavljaju trend najbrže rastućih velikih gospodarstva.

Hrvatska je u toj cijeloj priči na 63 posto prosječnog europskog BDP-a. Hrvatski BDP po glavi stanovnika, iskazan prema paritetu kupovne moći, prošle je godine dosegnuo tu brojku. Najviši BDP od 276% EU prosjeka ima Luksemburg, druga je Irska sa 135%, treća Nizozemska sa 134, zatim Austrija sa 123, te Danska i Švedska sa 120%, a tek tada slijede Velika Britanija, Finska, Njemačka, Belgija i Francuska. Najbliži prosjeku od velikih europskih zemalja je talijanski BDP sa 102%.

Od naših susjeda i zemalja bliže regije Crna Gora je na 43%, Srbija na 36%, Bosna i Hercegovina na 31% i Albanija na 26%.

Milijarde od Unije

Europska Unija je pripremila financijski paket prema kojem bi Hrvatska u prve dvije godine nakon ulaska dobila preko 3 i pol milijarde € iz raznih fondova. Riječ je o prijedlogu o kojem će do kraja godine raspravljati države članice.
U dokumentu se polazi od radne pretpostavke da će Hrvatska biti članica od siječnja 2012., naravno pod uvijetom da budu ispunjeni svi uvjeti.
Prijedlog pokriva prve dvije godine članstva jer Unija ima sedmogodišnji financijski okvir (perspektivu), a sadašnja vrijedi do kraja 2013.
U prvoj godini Hrvatska bi mogla povući nešto više od 1,5 milijardi, a u drugoj malo više od 2 milijarde. Najviše sredstava trebalo bi ići za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanje, ali ukupni iznos predviđen za te dvije godine ne mora biti isplaćen unutar tog razdoblja, već se odnosi na projekte koji se mogu odvijati kroz kroz više godina.
Nakon poticanja rasta i zapošljavanja slijede plaćanja poljoprivredi, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo.
Za financiranje investicija u kontrolu vanjskih granica EU namijenjeno je 120 milijuna €, po 60 milijuna godišnje.
Komisija navodi da će financijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun biti ublažen uplatama Hrvatske u proračun. Prema procjenama Hrvatska bi u prvoj godini trebala uplatiti 609 milijuna, a druge 647 milijuna.